Lectio Divina, poziv na mistično druženje sa Isusom Kristom

Poziv na LECTIO DIVINU

Ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta. (Usp. Mt 4. 4)

Draga sestro, brate, postavi Bibliju na vidljivo mjesto u kući kao podsjetnik da postoji puno više od „kruha svagdašnjeg“, da postoji Kruh Živi i tko bude jeo od ovoga kruha, živjeti će uvijeke.

Više nego kroz svu povijest čovječanstva, upravo u našem vremenu bujaju depresija, alergije i razni oblici karcinoma. Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzročnik smrtnosti u 'modernom' svijetu. Ogromna je povezanost tih bolesti sa stresom i načinom života okrenutog prema materijalnom i prema bezobzirnom hedonizmu. Sve je više ljudi koji žive tlačeni različitim strahovima i nesanicom. Ne mogu se nositi sa životnom situacijom u kojem se nađu. Svaka bolest ili kakav nedostatak materijalnog blagostanja smatra se tragedijom. U bogatim zemljama više je samoubojstava nego u siromašnim zemljama, a potrošnja antidepresiva najbrže raste u odnosu na sve druge lijekove upravo u tim zemljama. Svi ti problemi su u daleko dubljim područjima stvarnosti od onih koje današnja znanost dohvaća. Zato i nema rješenja. Sva lutanja i sve tablete su uzalud. U Hrvatskoj deset posto stanovništva troši antidepresive ili neku vrstu tableta za spavanje. Taj broj je u porastu. Pogled današnjeg čovjeka bolno je zarobljen onim što nema i što bi htio pod svaku cijenu steći, umjesto da vidi bogatstvo darova koji su mu darovani te da ih upotrijebi na korist bližnjemu, na slavu Darovatelja, a sebi na spasenje. Teško je ne primijetiti vremensku podudarnost ovih pojava sa sve većim otpadom od vjere u Isusa Krista, Spasitelja.

Moguće je vratiti se Kristu kroz Lectio divinu. Lectio divina je molitva koja se pokazala kao neizostavna u duhovnom rastu i jačanju svakoga kršćanskog čovjeka. Onoga tko ju moli Gospodin mijenja, jača i oslobađa od jarma grijeha. Lomi silu Zloga u životu molitelja i pripravlja ga za izobilje života. „Ja dođoh da život imaju, u izobilju da ga imaju.“ (Usp. Iv. 10. 10.) Ako tražite razliku između smisla i besmisla života, ovo je molitva za vas.

Što je Lectio divina?

Najjednostavnije rečeno Lectio divina je prokušan način kršćanske molitve sastavljen od četiri molitvena načina (koraka) sadržana u jednoj cjelini, a koja su povezna Duhom Svetim. Ova molitva je prisutna u najranijim danima kršćanstva, u Gospodinovim molitvama kada se povlačio u osamu, zatim u prebiranju događaja u Marijinom srcu, u priči o Mariji i Marti, u tradiciji apostola i svetih kroz sve vrijeme Crkve do dana današnjeg.

 „Ove korake nalazimo spojene i sažete na najuzvišeniji način u liku Majke Božje. Kao uzor poslušnog prihvaćanja božanske Riječi svakomu vjerniku, ona koja 'pohranjivaše sve te događaje i prebiraše ih u svome srcu' (usp. Lk 2,19;2,51), znala je pronaći duboku vezu koja u velikom Božanskom naumu ujedinjuje naizgled nepovezane događaje, čine i stvari.“

Papa Benedikt XVI, Verbum Domini br. 87

Ova molitva je uvijek bila prisutna, ali nije u svim vremenima bila jednako raširena, niti u istom obliku. Lectio divina, ili na hrvatskom Božansko čitanje, (lijep je naziv i Sveto čitanje), mistično je oslobađajuće druženje i upoznavanje s Isusom Kristom utjelovljenom Riječi Očevom kroz čitanje biblijskih tekstova.

Katekizam Katoličke crkve kaže: „Oci duhovnog života, parafrazirajući Mt 7,7 ovako sažimlju raspoloženja srca hranjena Riječju Božjom u molitvi: Tražite čitajući i naći ćete razmatranjem; kucajte moleći i otvorit će vam se promatranjem" (KKC 2654).

Ovom molitvom Bog u naš život ulazi na otajstven način. Sam Stvoritelj nas mijenja i prosvjetljuje. Postajemo dionikom Njegovog života, a Njegov život je vječni. Za te promjene On daje snagu i htijenje. On sve čini novim i rastače  istočnim grijehom onečišćenu narav. Našu sklonost prema grijehu pretvara u krijepost. Na svakome od nas je da kažemo da ili ne i, naravno, da se pouzdamo. On traži da Mu se svjesno predamo. Kroz Lectio divinu Gospodin liječi našu prošlost i sadašnjost te nas  blagoslivlja za budućnost.

Priprava za molitvu.

Odvoji si trideset, četrdeset minuta u tišini za čitanje Božje riječi. Odaberi mjesto gdje ćeš imati mir i tišinu. Riječ za čitanje možeš uzeti iz dnevnih misnih čitanja. Sve radi bez žurbe. Pomoli se Duhu Svetom za vodstvo u molitvi. Moli da te Gospodin nauči moliti. To su tražili i apostoli. Ne proučavaj Bibliju bez zaziva Duha Svetoga, nadahnitelja proroka i pisaca te nadahnitelja i tumača Riječi onima koji Ga zamole za  tumačenje.

Koraci u molitvi LD

1. Čitanje – traženje (lat. lectio)

 „Kršćanska predaja obuhvaća tri glavna izraza molitvenog života: usmenu molitvu, razmatranje i unutarnju molitvu. Zajedničko im je sabranost srca.“ KKC 2721

„Posveti ih u istini: Tvoja je riječ istina“ (Iv 17,17).

U svetom čitanju, kod ove molitve, uvijek se koriste tekstovi iz Svetog pisma. Ne neki drugi spisi duhovnog sadržaja pa makar oni imali izvor u Svetom pismu. Idemo ravno na izvor. Uzmite dnevno misno čitanje i odaberite si Evanđelje ili psalam, ili poslanicu, već prema nadahnuću. Izdvojeni tekst čitajte polako tri do četiri puta i dopustite da vam Duh Sveti izdvoji rečenicu ili možda samo jednu riječ. To je riječ za vas. Taj dio posebno polako čitajte. Nastojte čitati kao da prvi puta čujete te riječi. Dajte vremena svome srcu da osjeti riječ. Slušajte više srcem, manje razumom jer vam govori Onaj koji je sama Ljubav. Ne analizirajte. Ne umujte. Nikakva intelektualna sposobnost ne može razumjeti Sveto pismo bez suradnje s Duhom Svetim. Ako mislite da nešto niste uspjeli dobro napraviti, vjerujte, sve je dobro jer ste krenuli na put i ne očekujte cilj na prvom koraku. Uglavnom, sada ne možete niti zamisliti što ćete sve s vremenom dobiti. Isus govori: „Stojim na vratima tvoga srca i kucam…“

2. Razmatranje – pronalaženje (lat. meditatio)

„Razmatranje je molitveno traženje koje pokreće misli, maštu, osjećaje, želje. Cilj mu je vjerom usvojiti razmatrani sadržaj, u suočenju sa zbiljom vlastitog života.“ KKC 2723

Odgovori mu Isus: „Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega i k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti“ (Iv 14,23).

U početku, za razmatranje odvojite desetak minuta. Budite poslušni toj svojoj odluci jer je upravo to jako važno! Vrlo se često dogodi da deset minuta prođe u trenu jer u Božjoj blizini nema vremena. Ako vam se ipak učini da vremenu nema kraja, a minute traju predugo, odbacite te misli. Budite odlučni u provođenju vježbe. Ponavljajte polako u sebi riječi ili rečenice koje vam je Duh izdvojio. Dopustite da vam te riječi obuzmu cijelo biće. Odbacite sve napasti. Odbacite svaku misao koja nema veze s tekstom razmatranja. Ne uzrujavajte se ako dođe kakva buka sa strane. Zanemarite je. Sve 'genijalne ideje' koje  naiđu, a nemaju veze s razmatranjem pustite neka prođu sa što manje napora. Razmatranje ne širite previše ali budite radoznali. Ta radoznalost zapravo treba biti otvorenost za Božju riječ, da nam sam Bog objavi ono što želi po toj istoj riječi. Razgovarajte s Gospodinom u Duhu o razmatranom događaju. Pitajte što ta riječ, rečenica ili više njih koje su u Duhu izdvojene znače za vas. U početku vašega puta s Lectio divinom promatrajte likove i njihove odnose. Promatrajte radnju i događaje. Ovo je jedan od načina prikladan za početnike. Dobar je to način i treba na taj način razmatrati tijekom duhovnog rasta dokle god Gospodin preko njega daje milosti.

Ako misli koje vam naviru ne možete povezati s razmatranim tekstom iz bilo kojeg razloga onda ih jednostavno zanemarite. Nemojte dozvoliti da vam ometaju razmatranje. Ignorirajte ih. To ćete najlakše napraviti tako da se u rastresenom razmatranju ponovo vratite čitanju. Ovaj put u tišini da ne smetate drugima u razmatranju ako molite u grupi. Sve što se u razmatranju događa, misli ili slike, primijenite na sebe. Upamtite, dobivate poruku za sebe, ne njih i tamo neke. Za sebe.

3. Molitva – kucanje (lat. oratio)

Molitva je, u ovom slučaju, naš odgovor Gospodinu, nakon što smo čitajući čuli što nam On govori, a u razmatranju o tome razmišljali. Ako smo bili otvoreni poticajima Duha, dobili smo puno toga što bi htjeli reći Gospodinu.

„Usmena molitva, zasnovana na jedinstvu tijela i duha u ljudskoj naravi, sjedinjuje tijelo s unutarnjom molitvom srca, po primjeru Krista koji se moli svom Ocu i koji učenike uči Očenaš.“ KKC 2722      

„Ne molim te da ih uzmeš sa svijeta, nego da ih očuvaš od Zloga (Iv 17,15).

Krenite u molitvu. Držite se teme o kojoj ste razmatrali. Ako ste bili otvoreni poticajima Duha, dobili ste što bi htjeli reći Gospodinu. Vaša je molitva odgovor Bogu na Njegovu poruku, upućenu kroz čitanje. Molitvu možete izreći u sebi ako molite u grupi, ili naglas ako ste sami. To može biti molitva zahvaljivanja ili kajanje ako vam je Gospodin otkrio nešto ili neku situaciju koja traži oprost. Može slijediti slavljenje ili pak prošnja, ovisno o primljenim nadahnućima. Moguća su razna  nadahnuća i poticaji za molitvu. Nije bitna količina riječi nego suština. Iz vašeg odgovora Njemu treba se vidjeti da ste razmišljali o onome što vam poručuje. Procijenite je li vaša molitva išla u tom smjeru.

4. Motrenje u ljubavi i čežnji – otvaranje (lat. contemplatio)

„Unutarnja molitva jednostavni je izraz otajstva molitve. Ona je pogled vjere upravljen na Krista, osluškivanje Riječi Božje, šutljiva ljubav. Ona nas sjedinjuje s Kristovom molitvom u mjeri u kojoj nas čini dionicima Njegova otajstva.“ KKC 2724       

„A onima koji ga primiše podade moć da postanu djeca Božja: onima koji vjeruju u njegovo ime“ (Iv 1,12).

Oko kontemplacije postoji najviše nejasnoća. Ona sama nije niti riječ, niti misao, niti slika, niti osjećaj. Lakše je reći što kontemplacija nije nego što jest. Kada bi željeli opisati iskustva tog izuzetnog dara Božjeg, rekli bi da je kontemplacija i riječ, i misao, i slika, i osjećaj u nestajanju. Sve nestaje da bi se u nama oslobodilo mjesto samome Bogu, onome koji je rekao: „Ako me tko ljubi, čuvat će moju riječ pa će i Otac moj ljubiti njega i k njemu ćemo doći i kod njega se nastaniti“. (usp. Iv 14,23) Kontemplacija može završiti u počivanju u Duhu Svetom, što je izuzetan Gospodinov milosni dar onima koji ustraju. Tajna je to neizrecive milosti odmora u Božjoj prisutnosti iz kojega bi malo tko želio natrag u ovaj svijet. U kontemplaciji ne dopuštamo mislima da se razvijaju u našem umu. Zadržavamo samo jednu misao u obliku riječi, ili jednu kratku molitvu ili sliku kao obranu od neželjenih misli. Pokušavajući ne misliti, može se dogoditi, a i događa se da naiđe bujica misli. Tada usmjeravamo svoju pažnju na obrambenu misao ili spomenutu kratku molitvu. Čim se oslobodimo neželjenih misli ili slika odmah prestajemo misliti i na tu našu obrambenu misao. Ona se također ne treba razvijati u pravcu meditacije, tu je samo kao pomoć da blokira nepoželjne misli koje bi nam omele kontemplaciju, počivanje u Božjem zagrljaju. Mistično počivanje u Duhu Svetom je dar Božji u koji nas uvodi sam Bog po svojoj volji. Nije uvjet da svaka kontemplacija završi u dubokom počivanju. Dubinu određuje Gospodin od molitve do molitve.

U kontemplaciji zaboravljamo sebe i potpuno se predajemo Bogu. Vrhunac je kada nismo svjesni da uopće molimo, dišemo ili postojimo. Sve što jesmo usmjereno je prema Bogu. Čak ni želja da se nešto dogodi, osjeti ili primi ne treba postojati.

U molitvi Lectio divine će se izmjenjivati prijevremena kontemplacija s periodima bez kontemplacije. Izmjenjivati će se periodi plodonosnih razmatranja s periodima kada nećete moći misliti ni na što. Kada se dogodi da ne možete razmatrati, a osjetite da vas Gospodin želi uvesti u kontemplaciju, prepustite se. To je apsolutno u Njegovoj Volji i nema veze s našim moćima. Mi našim moćima možemo samo odmoći. To ovisi o našem duhovnom trenutku. Ovisi o tome koliko nas je Gospodin preoblikovao u ljubav, toliko ćemo se lakše i prije otvarati za kontemplaciju. Dok u prva tri koraka molitve Lectio divina računamo na vlastitu akciju u suradnji s Duhom pa možemo reći da je to aktivni dio, naravni, kontemplacija je suprotno tome pasivni, nadnaravni dio molitve. Primanje sa što manje naše aktivnosti.

Za kraj. Da bi u početku bio siguran/sigurna da si u pravom Duhu, neka kontemplativna molitva bude „Gospodin Isus“ jer, prema 1. Kor. 12. 3., nitko ne može reći: "Gospodin Isus" osim u Duhu Svetom. Slike Kristove Muke ili kratke molitve Krvi Kristovoj su plodonosna obrana u kontemplaciji. Izuzetno snažan učinak imaju razmatranja Muke Kristove, pogotovo u Korizmi.

Blagoslovljeno Ti bilo!

Ovaj tekst je sastavljen od izvadaka iz knjige „Urbani monah, Lectio divina u svakodnevici“ uz odobrenje autora Dinka Klasana. Dozvoljeno ga je dijeliti samo u cijelosti i uz navođenje izvora.