Crkva Majke Božje Jeruzalemske
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Na Trškom Vrhu sagrađena je u baroknom stilu. Njezina gradnja započela je za vrijeme župnika vlč. Nikole Gorupa 1750. godine, a posvećena je već za 11 godina 1761. To je hodočasnička crkva u kojoj se štuje Marija, Majka Božja Jeruzalemska.
Sve je počelo već davno prije kad je 1669. g. franjevački brat Joakim donio iz Jeruzalema, s Gospodnjega groba (ali i mjesta njegova uskrsnuća) svome bratu Nikoli Balagoviću maleni kipić Majke Božje. Nikola je u svojoj kući napravio lijep oltarić na koji je izložio taj kipić (samo 12 cm velik), te se oko njega okupljala cijela obitelj, a kasnije i mnogi susjedi, moleći se rado Majci Božjoj, tražeći njezin zagovor i pomoć.
Dogodilo se, nažalost, da je u požaru izgorjela njihova kuća, ali je kipić ostao neoštećen. Tada su ga stavili na obližnje drvo, te su se pred njim okupljali i mnogi prolaznici i častili Blaženu Djevicu Mariju, majku Isusovu. Sve ih je više svjedočilo da ih je Majka Božja uslišala u njihovim molitvama i spasila iz raznih nevolja: iz tjelesnih i duševnih bolesti, od bolesti stoke, od raznih nesreća, od ujeda zmije i slično.
Godine 1743. po cijeloj je Hrvatskoj harala kuga od koje su ugibale domaće životinje. Bila je to osobito velika nevolja, jer su ljudi živjeli od krava, svinja, peradi i ostalih domaćih životinja. Krapinci su se zavjetovali Majci Božjoj Jeruzalemskoj i u to doba nije u Krapini stradala niti jedna životinja. Zbog toga su sagradili ovu velebnu crkvu.
Gradili su je svi, to znači najviše pobožni puk i to vlastitim radom i doprinosom (u to su doba crkve inače podizali uglavnom velikaši). Gradnja je započela 1750. a već za dvije godine mogli su u crkvu svečano postaviti Marijin kip i od tada započinju hodočašća u ovu crkvu. Glavni oltar posvećen Majci Božjoj Jeruzalemskoj izrađen je u Grazu, a pokrajni u Zagrebu u radionici Antuna Merzija.
To su oltar Sv. Križa (dar Josipa Jelačića i njegove supruge), Oltar Kraljice Sv. Krunice, Četrnaest Sv. Pomoćnika i Sv. Ivana Nepomuka. U kapeli koja je sagrađena izvana je oltar Majke Božje Karmelske.
Zidove i stropove oslikao je Antun Lerchinger, slikar iz Rogatca, učenik najvećeg hrvatskog baroknog slikara Ivana Rangera. Freske prikazuju događaje koji su povezani s nastankom ovoga svetišta kao i prizore iz Svetoga pisma koji se odnose na Blaženu Djevicu Mariju i njezinu ulogu u povijesti spasenja. Ovakav način ilustracije biblijskih događaja i likova naziva se „biblia pauperorum“ (tj. biblija siromašnih).
Orgulje, koje su među najvrednijima u Hrvatskoj izradio je Antun Roemer, graditelj iz Graza. Crkvu je 1761. godine posvetio beogradski biskup Stjepan Puc.
Kasnije je sagrađen i cinktor koji je oslikan prikazima uslišanja koja su štovatelji Marijini primili njezinim zagovorom.
Uz svetište je uređen i križni put čije su postaje vrijedno umjetničko djelo, a izradio ih je akad. slikar Eugen Kokot po idejnim crtežima akad. slikara Ivana Lovrenčića. U svetištu se prigodno održavaju razne priredbe i koncerti, osobito koncerti na orguljama.