Čudotvorni Kip Majke Božje Bistričke – Crna Madona
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Nacionalno svetište Marija Bistrica
Čudotvorni Kip Majke Božje Bistričke – Crna Madona
Zaštitnica i Kraljica Hrvata
Svetište (crkva) Blažene Djevice Marije Bistričke, od posebnog je značaja za Mariju Bistricu i cijeli hrvatski narod. Što je Poljaku Majka Božja Čenstohovska, Francuzu Majka Božja Lurdska, Talijanu Majka Božja Loretska – to je Hrvatu Majka Božja Bistrička.
Marija Bistrica, kao hodočasničko mjesto i najveće hrvatsko nacionalno marijansko svetište. Glavni cilj hodočašća je srednjovjekovna crkva iz prve polovice 14. st., s čudotvornim kipom Majke Božje Bistričke. Slavi se 13.07 kada brojni hodočasnici dolaze iz svih krajeva kako bi uputili svoje molitve i zahvalu Majci Božjoj.
Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor.
Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.
Hrvatski je sabor 1715. darovao zavjetni glavni oltar na čast Bistričke Gospe.
1715. papa Benedikt XIV. podijelio je oproste hodočasnicima koji se ispovijede i pričeste.
Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen.
Papa Pio XI. proglasio je crkvu Majke Božje Bistričke manjom bazilikom (basilica minor).
Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Govornik je tada bio nadbiskup koadjutor dr. Alojzije Stepinac.
Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalno svetište čitavog hrvatskog naroda.
Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.
PAPA IVAN PAVAO II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici.
Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić otvorio je Karmel Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca te posvetio samostansku crkvu 12. veljače 2000.
U godini Velikog jubileja 2000. odlukom Josipa Bozanića bazilika Majke Božje Bistričke postala je jedna od četiri oprostne crkve.
Kardinal Joseph Ratzinger, tada pročelnik Kongregacije za nauk vjere (kasnije papa Benedikt XVI.) posjetio je Mariju Bistricu 8. studenog 2001. godine.
Podignut je spomenik papi Ivanu Pavlu II. podno Kalvarije 18. svibnja 2003.
KRIŽNI PUT u Mariji Bistrici zamislili su nadbiskup Antun Bauer i njegov koadjutor blaženi Alojzije Stepinac. Zamisao se rodila gledajući križni put na Jasnoj Goro. Godine 1943 postavljene su prve četiri postaje od kararskog mramora u naravnoj veličini isklesane u Italiji. 1972 zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić podiže u narednim godinama nove postaje križnog puta.
Godišnje u Mariju Bistricu dolaze stotine tisuća hodočasnika, da bi se poklonili crnom čudotvornom Bogorodičinu kipu. Pred njim su tijekom stoljeća pobožni hodočasnici klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.
Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva nalaženja budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć. Bistrička Gospa bila je tješiteljica kršćana Hrvata za vrijeme turskih opasnosti, pomoćnica u Prvom i Drugom svjetskom ratu, te Domovinskom ratu.
U Domovinskom ratu svetište Majke Božje Bistričke kao najveće marijansko svetište u Hrvata na teritoriju RH postala ishodištem brojnih zavjeta, molitvi i hodočašćâ, kako hrvatskih boraca pojedinačno, tako i jedinica Hrvatske vojske.
Godišnje u Mariju Bistricu dolaze stotine tisuća hodočasnika, da bi se poklonili crnom čudotvornom Bogorodičinu kipu. Pred njim su tijekom stoljeća pobožni hodočasnici klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.