Franjevački muzej - Vukovar

Svaki grad ima nešto što ga obilježava, a jedna od duhovnih dimenzija grada Vukovara je i franjevački samostan s crkvom sv. Filipa i Jakova osnovan 1723. godine. Ovaj samostan je kroz dugi period od tri stoljeća sačuvao i prikupio brojna kulturna i umjetnička blaga. Danas je od originalnog izgleda ostao franjevački muzej u sklopu samostanskog kompleksa u kojem su i izložena sva blaga.
Davne 1754. godine u ovaj samostan su, zahvaljujući učenom vukovarskom franjevcu fra Josipu Jankoviću, Dunavom u Vukovar prenesene relikvije sv. Bone. Ovaj svetac je inače zaštitnik Vukovara. Tijelo tog sveca je bilo odjeveno u bogato ukrašeno barokno ruho. Nažalost, zbog ratnih razaranja i oskvrnuća sakralnih prostora 1996. godine, uspjela je ostati sačuvana samo njegova ruka te dijelovi kacige i štit.

U sklopu samostanskog kompleksa je danas i vinski podrum koji je u vrijeme Domovinskog rata oštećen, ali je i uspješno obnovljen u izvornom obliku. Također je i u jednom od hodnika sačuvan i križni put, što je skoro i jedina umjetnička vrijednost koja je sačuvana iz crkve u Bogdanovcima od ratnih razaranja. 
U jednom dijelu samostanskog odjela je i samostanska knjižnica na prvom katu koja je u skupini najstarijih knjižnica u Hrvatskoj. Sva knjižna građa je zbog svoje velike vrijednosti zaštićena staklom, a za njihovo očuvanje je najzaslužniji fra Marko Kurolta koji ih je uspješno iznio iz gorućeg Vukovara. Tu su iznimno vrijedne inkunabule, potom knjige poznatih hrvatskih pisaca iz vremena do 1850. poznate pod nazivom Rarissima Croatica, rijetke strane knjige pisane do 1600. i knjiga Organum iz 18. stoljeća.

Na ulazu u muzej stari je barokni križ s početka 18. stoljeća, a sačuvana su i dva anđela koja su krasila zvonik crkve sačuvana su i čudom 1991. ostala neoštećena. Najstariji je kalež iz 1530. godine, a ukupno su izložena 32. U tom su dijelu i liturgijska ruha, misnice, unatrag dva stoljeća, među kojima i crna, koja je služila za pogrebne svrhe. Osim toga važno je i spomenuti najstariju oltarnu sliku Gospe Žalosne iz 1692. godine i bila je to prva slika koju su franjevci donijeli nakon odlaska Turaka koja je tada bila u prvotnoj drvenoj kapelici, do gradnje današnje crkve i samostana na uzvisini ponad Dunava i Vukovara.

Pretrpivši brojna oštećenja za vrijeme Domovinskog rata, ovaj samostanski kompleks je obnovljen te kao takav služi kao primjer neslomljivosti i hrabrosti fratarskog reda koji ljudima pruža nadu duhovne obnove ratom razrušenog Vukovara te dubokih korijena katoličke vjere u Hrvatskoj.

#duhovnabastina

https://www.facebook.com/zagovorna.mreza.hr/

Foto: Franjevački samostan