Sveti Josip zaštitnik Domovine
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Danas slavimo Svetog Josipa zaštitnika Domovine kao spomendan na 10. LIPNJA 1687. GODINE KADA JE HRVATSKI SABOR IZABRAO SVETOG JOSIPA ZA NEBESKOG ZAŠTITNIKA HRVATSKOG KRALJEVSTVA, odnosno hrvatskog naroda.
U Protokolu Hrvatskog Sabora od 9. i 10. VI. 1687. godine nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst:
“Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodice djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i staleža jednoglasno je odabran.”
Kroz povijest tu odluku potvrdili su i bl. kardinal Alojzije Stepinac koji je u suglasnosti sa Svetom Stolicom 1940. BLAGDAN SVETOG JOSIPA PODIGAO NA ZAPOVIJEDNI BLAGDAN ZA SVE BISKUPIJE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE.
Kardinal Franjo Kuharić 19. ožujka 1987. godine proglasio JE GODINU SVETOG JOSIPA, a na zasjedanju Hrvatske Biskupske Konferencije 2008. SVETI JOSIP PROGLAŠEN JE ZAŠTITNIKOM HRVATSKE.
Jedna od NAJSTARIJIH CRKVI U HRVATSKOJ KOJA JE POSVEĆENA SVETOM JOSIPU je u župi Bednja u Hrvatskom Zagorju, a nalazi se u jednom od najmanjih mjesta u Hrvatskoj Sveti Josip. Jedna od zanimljivosti je da je IZGRAĐENA 1689. SAMO DVIJE GODINE NAKON PROGLAŠENJA SVETOG JOSIPA ZAŠTITNIKOM HRVATSKOG KRALJEVSTVA.
Graditelj crkvice je po svemu sudeći potekao i plemićke loze Draškovića koji je na DOSTOJANSTVEN NAČIN PROSLAVIO ODLUKU HRVATSKOG SABORA te danas imamo crkvu na čast i slavu Svetom Josipu kao spomen kroz vjekove.
Crkvica je izgrađena po tradiciji starije gradnje, s baroknim inventarom. GLAVNI OLTAR POSVEĆEN JE SV. JOSIPU, bočni oltar sv. Martinu biskupu, a ističu se još propovjedaonica i prenosivi kip Gospe Karmelske. Zanimljive su i drvene stepenice na kor, koje su djelo starih domaćih drvodjelja, po uzoru na sv. Josipa.
BEDNJANSKI KRAJ POZNAT JE PO DVORCU TRAKOŠĆAN, koji je nastao kao mala srednjovjekovna utvrda u 13. stoljeću, a kasnije je izgrađen u prekrasan dvorac, najljepši u Hrvatskoj koji je od 1587. godine u posjedu hrvatske plemićke obitelji Drašković.
U razdoblju najžešćih turskih navala na ostatke ostataka nekoć slavnog Kraljevstva Hrvatskog kao i u kasnijim razdobljima, DRAŠKOVIĆI SU ZAUZETO SUDJELOVALI U OBRANI HRVATSKE. Iz te slavne plemičke loze proizašao je niz vrsnih vojskovođa. Ivan I. Drašković poginuo je prema povijesnim izvorima, prigodom junačke obrane Sigeta 1566. godine, zajedno uz Nikolu Šubića Zrinskog. Ivan II. Drašković zajedno je s tadašnjim banom Tomom Bakačem Erdödyjem obranio Sisak 1593. u veličanstvenoj pobjedi nad znatno moćnijim osmanlijama te je kasnije postao hrvatskim banom.
Osim što je iz obitelji Drašković poteklo više hrvatskih banova, povijest bilježi iz te loze, biskupe i kardinale, vojne časnike, generale, podmaršale te najviše državne dužnosnike, kraljevske kancelare i savjetnike, suce i druge dvorske dostojanstvenike.
CRKVA SVETOG JOSIPA SPADA U SPOMEN BAŠTINU MINISTARSTVA KULTURE RH. Ono je ujedno i hodoćasničko mjesto koje nas podsjeća na bogatu povijest hrvatskog naroda i velikog zaštitnika Svetog Josipa kojem se hrvatski narod utjecao kroz stoljeća te nas i DANAS POZIVA NA USTRAJNU MOLITVU ZA NAŠU DOMOVINU.