Trpimirova darovnica

Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda

Trpimirova darovnica - Povelja kneza Trpimira – NAJSTARIJI DIPLOMATSKI TEKST U HRVATA 04.03. 852
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica je ujedno i RODNI LIST HRVATSKE DRŽAVE. 

Ona je izniman državnopolitički dokument jer Trpimir sebe naziva HRVATSKIH VLADAROM – DUX CHROATORUM, što je prvi spomen hrvatskog imena. Svoju državu Trpimir naziva KRALJEVINA HRVATA – REGNUM CHROATORUM, premda još nije kralj. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara.

Knez Trpimir darovavši CRKVICU SVETOG JURJA U PUTALJU splitskoj nadbiskupiji, u pisanoj darovnici izdanoj u BIJAĆIMA po prvi put napisao “KNEZ HRVATA MILOŠĆU BOŽJOM”, odnosno “dux Croatorum iuvatus munere divino”.
U prijepisu Trpimirove darovnice stoji uz: "Ja knez Hrvata" i "Učinjeno u mjestu koje se zove Bijaći".
Bijaći gdje je stolovao knez Trpimir i gdje je izdao svoju darovnicu, dao izgraditi današnju CRKVICU SV. MARTE u Bijaćima.
Crkvica je iznova izgrađena 1908. godine na lokalitetu starohrvatske crkvice Svete Marte iz 9 st. O činjenici kako su U BIJAĆIMA STOLOVALI HRVATSKI NARODNI VLADARI svjedoče i pronađeni bogati arheološki nalazi koji to potkrjepljuju, a među kojima se ističe kameni namještaj starohrvatskog graditeljstva ukrašen pleterom, te brojni ostaci drugih građevina uz starohrvatsko i antičko groblje.
Prema povjesničarima, upravo je knez Trpimir (845.- 864.) Hrvatsku uzdigao do velike snage, a po njemu je hrvatska vladarska DINASTIJA NAZVANA TRPIMIROVIĆIMA. Učeni benediktinac Gottschalk, koji se u to doba sklonio na Trpimirov dvor, u svojim spisima navodi kako je knez Trpimir uspješno ratovao s Bugarima i porazio bizantsku vojsku iz dalmatinskih gradova.
Osim toga, prema povijesnim podacima, knez Trpimir je u Rižinicama kraj Solina, nedaleko od svoga dvora na Klisu, dao podići PRVI BENEDIKTINSKI SAMOSTAN U HRVATSKOJ, a za opremanje samostanske crkve knez je OD SPLITSKOG NADBISKUPA POSUDIO “NEŠTO SREBRA”.
Trpimir se splitskom nadbiskupu, sa kojim je bio u dobrim odnosima, odužio upravo darivanjem posjeda u okolici Splita, odnosno darovao mu je već spomenutu crkvicu u Putalju, gdje su tada živjeli stanovnici današnjeg Kaštel Sućurca.
Iz Trpimirova vremena potječe i prvi sačuvani KAMENI NATPIS s uklesanim imenom i TITULOM HRVATSKOG VLADARA iz samostanske crkve u Rižinicama.
Darovnica otkriva važne detalje o hrvatskoj državi u 9. stoljeću. Prije svega, pokazuje postojanje Hrvata i prije Trpimira, jer u darovnici Trpimir priznaje nadbiskupiji darovnicu svoga oca, kneza Mislava. 

Također, razvidno je da je KRŠĆANSTVO tek počelo prodirati među Hrvate (nema kršćanskih imena). Povelja dokazuje da se u Trpimirovo doba POČELA FORMIRATI FEUDALNA DRŽAVA, što potvrđuje činjenica da knez raspolaže državnim teritorijem i da posjeduje vlastite feudalne domene. 

Trpimir ima i svoj dvor, koji je organiziran prema uzoru na franački, te se iz riječi da vlada Božjom milošću, može zaključiti da je SAMOSTALAN VLADAR, koji samo nominalno priznaje vlast Lotara I., vladara Rimskog Carstva i kralja Italije. 

Također, doznaje se da je Trpimir stolovao u Bijaćima, a posjedovao je i Klis. 

Doznajemo da je tada knez Trpimir imao svoj aparat vlasti u kojemu su bili njegovi dvorjani i vojno-upravni službenici, odnosno župani, dvorski kapelani i ostali. Imao je svoje dvorske časnike i dvorsku pisarnicu. Imao je komornika i tri dvorska svećenika (Dominika, Ciprijana i Martina), koji također svjedoče na povelji. 

Pored svega, knez Trpimir ovom je poveljom USPOSTAVIO I PRAVO CRKVE NA UBIRANJE CRKVENE DESETINE.

O snazi Hrvatske u Trpimirovo doba svjedoči i OSNIVANJE HRVATSKE BISKUPIJE SA SJEDIŠTEM U NINU, što prema povjesničarima koji proučavaju ovo razdoblje potvrđuje i kako je sredinom IX. stoljeća veliki dio Hrvata već prihvatio kršćanstvo.
Osim toga, prema povjesničarima, na osnovu Trpimirove povelje može se zaključiti i kako se hrvatska država pojavila u trećem desetljeću IX. stoljeća.
Vladanje Trpimira hrvatskom državom BITNA JE ETAPA NA PUTU PREMA NEZAVISNOJ KNEŽEVINI POD KNEZOM BRANIMIROM, a obilježeno je vladarom sposobnim da svojoj državi na sudaru svjetova i različitih interesa moćnih sila osigura samostalnost.
Povelja nije sačuvana u izvorniku, već u pet kasnijih prijepisa, od kojih je NAJSTARIJI IZ 1568. GODINE, KOJI SE ČUVA U ŽUPNOJ RIZNICI CRKVE SVETOG JURJA U KAŠTEL SUĆURCU.

Isječak iz Trpimirove darovnice: 
...
»Zato ja Trpimir, potpomognut milošću božjom knez Hrvata, iako sam grešnik, jer ne znam (kad bude došao) posljednji dan (tj. sudnji dan) i čas, za koji čovjek ne zna, veoma zabrinut za spas svoje duše, posavjetovao sam se sa svima svojim županima i sagradio sam samostan i onamo doveo zbor redovnika. Potaknut njihovim usrdnim molbama (i želeći) da nas njihova česta molitva oslobodi od grijeha, stao sam razmišljati da za crkvu tog samostana nabavim neke potrepštine. A kako nije bilo dovoljno srebra da se završi izrada posuđa, prepustio nam je Petar, nadbiskup salonitanske crkve i dragi kum, jedanaest srebrnih libara.«
Mnoge starohrvatske crkvice na padinama Kozjaka i čitavo kaštelansko područje koje obiluje nalazištima odiše duhom naših hrvatskih predaka i podsjeća nas na hrvatske knezove i njihove darovnice koje su iznimno važne za hrvatsku povijest. Stoga je grad Kaštela 04.03. uzeo dan kada obilježava dan grada.
#duhovnabastina

https://www.facebook.com/zagovorna.mreza.hr/