Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda

Tridesetodnevnica za hrvatski narod i našu domovinu Hrvatsku uoči Dana domovinske zahvalnosti

Dragi prijatelji,

Katolička karizmatska Obnova u Duhu Svetom pokrenula je 2015. godine tridesetodnevnicu svetih misa za hrvatski narod u domovini i svijetu i za našu domovinu Hrvatsku.

Tridesetodnevnica počinje u ponedjeljak 6. srpnja i završava u utorak 4. kolovoza, uoči dana Domovinske zahvalnosti.

Pozivamo vas da i ove godine budete s nama u zajedništvu molitve, posta, žrtve i svetih misa zajedno s Marijom, našom Majkom.

Devetnica na čast Gospe Fatimske za budućnost Hrvatske

Devetnica bi započela 26. Lipnja i trajala bi do 4. Srpnja.

Posveta hrvatske mladeži Srcu Isusovu 1900.g.

22. lipnja 2020. navršilo se 120 godina​ kako se preko 160. 000 hrvatskih mladića i djevojaka 1900. godine posvetilo Srcu Isusovu. Spomen na tu posvetu ostao je u hrvatskom narodu sve do danas: pjesma "Do nebesa nek se ori" spjevana je bila upravo za tu prigodu i kroz cijelo dvadeseto stoljeće pjevala se kao jedna od najpopularnijih hrvatskih vjerskih pjesama. Kako se organizirala i obavila ova posveta vidjet ćemo iz ovoga prikaza.

Vatikanski hrvatski molitvenik

Vatikanski hrvatski molitvenik je najstariji poznati hrvatski molitvenik na narodnom jeziku. Nastao je oko 1400. godine u Dubrovniku ili njegovoj okolici namijenjen nekom ženskom samostanu, a danas se čuva u Vatikanskoj biblioteci. Prijepis je starijega latiničkog predloška (bez jedinstvene redakcije), ali s jasnim tragovima crkvenoslavenske pramatice u prijevodu i jeziku.

Zbirka relikvija u Vodnjanu

Jedna od najljepših duhovnih baština je u crkvi sv. Blaža u Vodnjanu, a čuva više od 150 relikvija i Svetih Tijela. Bili su pohranjeni u sanducima i škrinjama, a prije 200 godina ih je iz Venecije donio mletački slikar Gaetano Gressler kako bi ih spasio od antiklerikalnog uništenja od strane Francuza.

Crkva Sv. Vida

Crkva Sv. Vida, smještena usred polja na ulazu u Vid, spada među starije na ovom području. Iako se stručnjaci ne slažu oko vremena njezina nastajanja sigurno se zna da je izgrađena na mjestu puno veće crkve - jedne od triju starokršćanskih bazilika u ondašnjoj Naroni. Tijekom posljednje obnove ove crkvice, koja je bila u lošem stanju, iskorištena je prigoda za temeljito istraživanje bazilike koja je tu stajala od V. stoljeća.

Svetište sv. Antun

SVETIŠTE SV. ANTUN

Svetište sv. Antuna Padovanskog, središte i žarište antunovske pobožnosti nalazi se na Svetom Duhu u zapadnom dijelu grada Zagreba. Župa sv. Antuna osnovana je 1. siječnja 1932.

Izgradnja crkve sv. Antuna započela je 1931. godine, kada se slavila 700. obljetnica smrti Padovanskog Sveca. Gradnja crkve je dovršena 1934. godine.

Sveti Josip zaštitnik Domovine

Danas slavimo Svetog Josipa zaštitnika Domovine kao spomendan na 10. LIPNJA 1687. GODINE KADA JE HRVATSKI SABOR IZABRAO SVETOG JOSIPA ZA NEBESKOG ZAŠTITNIKA HRVATSKOG KRALJEVSTVA, odnosno hrvatskog naroda.

Crkva sv. Trojice, Split

Crkva sv. Trojice u Splitu se nalazi u predjelu Sutrojice, u sredini sjevernog dijela splitskog poluotoka na Poljudu, u samom centru grada Splita.

www.obnovauduhu.comOd svih dalmatinskih rano-srednjovjekovnih (starohrvatskih) arhitektonskih spomenika, koji povjesničari datiraju u široko vremensko razdoblje od 8. do 11. stoljeća, crkva svete Trojice u Splitu svojim originalnim oblikom i bogatim nalazima zauzima izuzetno značajno mjesto.

Marijanski zavjet za Domovinu, 2020.g.

Poznate rute ovogodišnjeg Marijanskog zavjeta za Domovinu

Bratovština Marijanski zavjet za Domovinu poziva vjernike na šesto zavjetno hodočašć koje se iznimno ove godine neće održati u poznatom obliku, od Vukovara do Dubrovnika u 75 dana unutar kojih su se hodale i priključne rute.

Ove godine bit će 8 istovremenih ruta, a sve kreću isti dan - na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza i završavaju na svetkovinu Uznesenja BDM – Veliku Gospu 15. kolovoza u svetištima diljem Hrvatske.

Crkva sv. Duha, Požega

Prema dosad istraženim povijesnim podacima franjevačka crkva Sv. Duha bila bi najstarija (djelomično) sačuvana crkva u Požegi. Crkva i samostan bili su dakako za dolazak Franjevaca u grad nakon progona Tatara iz Hrvatske u 13. st. Franjevci se u Požegi spominju već 1260. i smatra se da je crkva sa samostanom sagrađena u vrijeme kralja Ladislava IV., oko 1285, g. Crkva je najprije bila posvećena Sv. Dimitriju što govori dokument iz 1317., koji uz ostalo i navodi da su samostan i crkva izgorjeli 1305. g.

Samostan i crkva sv. Franje, Šibenik

proslavljena 597. obljetnica posvete

30-ta obljetnica prve proslave hrvatskog dana državnosti 1990. kada je konstituiran Sabor

DAN DRŽAVNOSTI u Republici Hrvatskoj obilježava se, 30. svibnja, kada je 1990. godine utemeljen PRVI DEMOKRATSKI IZABRANI HRVATSKI SABOR. Konačno, poslije dugo vremena i raznolikih režima, koji su tjerali hrvatski narod na sam rub opstanka, Hrvati su stekli pravo da budu svoji na svome. 

Na prvim višestranačkim izborima u proljeće 1990. pobijedio je HDZ pod vodstvom Franje Tuđmana koji je predvodio nacionalni pokret usmjeren na hrvatsko državno osamostaljenje i napuštanje komunističkog poretka. 

Crkva sv. Kvirina u Sisku

Prva se drvena Crkva Svetog Kvirina u Sisku spominje 1653., a na istom je mjestu sagrađena nova oko 1670. Potom je tu 1784. sazidana trajna kapelica. Štovanje je ovog sveca posebno bilo rašireno u Sisku tijekom 19. stoljeća. Tada je 4. lipnja bio neradni dan, grad su obilazili svečano obučeni građani i cehovi sa zastavama, a sviralo se i pucalo iz mužara. S vremenom je njegov kult slabio, a najtužniji je dan bio 29. lipnja 1974. kada je nakon odluke sisačke općine kapelica srušena i groblje oko nje preorano.

Crkva sv. Filipa Nerija u Splitu

Crkva Sv. Filipa Nerija zaštićeni je spomenik kulture. Sagrađena je 1736. godine i prva je crkva u Hrvatskoj koja je posvećena sv. Filipu Neriju. Bila je to crkva kongregacije oratorijanaca sv. Filipa Nerija, koju je 1676. god. osnovao sluga Božji Nikola Bijaković, splitski kanonik i makarski biskup.

Kongregacije je nestalo u drugoj polovici 19. st., a crkva je poslije Drugoga svjetskog rata afilirana katedrali.

Sv. Josip - zaštitnik domovine, 10. 6.

Devetnica Svetom Josipu zaštitniku Domovine

Ljubljena braćo sestre! 

Vjerujemo da smo svi kroz ovo vrijeme naše zajedničke molitve koja je počela 25. 3. na blagdan Navještenja Gospodinova spoznali kolika je snaga zajedništva u kojem nas Krist povezuje. 

Zaista kao što riječi evanđelja govore  udovi smo istog Tijela kojem je glava Krist, ukrojenjeni u Njemu svatko u svojoj različitosti dopridonosi jedinstvu naše Majke Crkve koju danas slavimo. Svi zajedno izgrađujemo to Tijelo i kroz svakoga od nas očituje se  djelotvorna snaga Crkve. 

Crkva Majke Božje Jeruzalemske

Na Trškom Vrhu sagrađena je u baroknom stilu. Njezina gradnja započela je za vrijeme župnika vlč. Nikole Gorupa 1750. godine, a posvećena je već za 11 godina 1761. To je hodočasnička crkva u kojoj se štuje Marija, Majka Božja Jeruzalemska.

Crkva sv. Spasa - najstarija kršćanska crkva u Hrvatskoj

CRKVA SV. SPASA

Sagrađena je oko 1520. godine kao zavjetna crkva. Kada je potres 17. svibnja 1520. godine pogodio Dubrovnik, poginulo je oko 20 ljudi, a šteta na građevinama bila je velika. Građani Dubrovnika mislili su da će brdo Srđ pasti na grad. U znak zahvalnosti što se to nije dogodilo, Dubrovački senat odlučio je sagraditi ovu crkvu u blizini franjevačkog samostana i velike Onofrijeve česme. Nova crkva posvećena je blagdanu Spasova (Uzašašća), pa se na taj blagdan održavala i procesija.

Crkva sv. Marka

Crkva Sv.Marka je jedan od najstarijih arhitekturnih spomenika grada Zagreba, a istovremeno je i najstarija župna crkva u gradu. Nalazi se u Gornjem Gradu, na Markovom Trgu. Prvi put u povijesti spominje se tek 1256. godine, no osnovna građa ukazuje na romaničko doba. Današnja crkva Sv. Marka potiče iz 14. i 15. stoljeća, a obnovljena je u 19. stoljeću (Schmidtova obnova), čime Crkva dobija današnji unutarnji izgled. Od Schmidtove obnove Crkva ima tri oltara, dok ih je prije bilo više (u 15. stoljeću osam, u 17. stoljeću dvanaest).

Otok sv. Marije

Na otoku Sveta Marija, u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera, nalazi se benediktinski samostan s crkvom sv. Marije. Njegova površina iznosi 0,5 ha. Sagrađen je u vremenu od 1177. do 1198. godine. Benediktinci su najprije na otočiću izgradili samostan, a zatim i crkvu. Crkva je tijekom stoljeća mijenjala izgled pod naletom stilova, renesanse i baroka, ali je centralni dio romanički. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Pregrađena je i proširena u 16.

Pages