Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Devetnica Svetom Josipu zaštitniku Domovine
Ljubljena braćo sestre!
Vjerujemo da smo svi kroz ovo vrijeme naše zajedničke molitve koja je počela 25. 3. na blagdan Navještenja Gospodinova spoznali kolika je snaga zajedništva u kojem nas Krist povezuje.
Zaista kao što riječi evanđelja govore udovi smo istog Tijela kojem je glava Krist, ukrojenjeni u Njemu svatko u svojoj različitosti dopridonosi jedinstvu naše Majke Crkve koju danas slavimo. Svi zajedno izgrađujemo to Tijelo i kroz svakoga od nas očituje se djelotvorna snaga Crkve.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Na Trškom Vrhu sagrađena je u baroknom stilu. Njezina gradnja započela je za vrijeme župnika vlč. Nikole Gorupa 1750. godine, a posvećena je već za 11 godina 1761. To je hodočasnička crkva u kojoj se štuje Marija, Majka Božja Jeruzalemska.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
CRKVA SV. SPASA
Sagrađena je oko 1520. godine kao zavjetna crkva. Kada je potres 17. svibnja 1520. godine pogodio Dubrovnik, poginulo je oko 20 ljudi, a šteta na građevinama bila je velika. Građani Dubrovnika mislili su da će brdo Srđ pasti na grad. U znak zahvalnosti što se to nije dogodilo, Dubrovački senat odlučio je sagraditi ovu crkvu u blizini franjevačkog samostana i velike Onofrijeve česme. Nova crkva posvećena je blagdanu Spasova (Uzašašća), pa se na taj blagdan održavala i procesija.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Crkva Sv.Marka je jedan od najstarijih arhitekturnih spomenika grada Zagreba, a istovremeno je i najstarija župna crkva u gradu. Nalazi se u Gornjem Gradu, na Markovom Trgu. Prvi put u povijesti spominje se tek 1256. godine, no osnovna građa ukazuje na romaničko doba. Današnja crkva Sv. Marka potiče iz 14. i 15. stoljeća, a obnovljena je u 19. stoljeću (Schmidtova obnova), čime Crkva dobija današnji unutarnji izgled. Od Schmidtove obnove Crkva ima tri oltara, dok ih je prije bilo više (u 15. stoljeću osam, u 17. stoljeću dvanaest).
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Na otoku Sveta Marija, u južnom dijelu mljetskog Velikog jezera, nalazi se benediktinski samostan s crkvom sv. Marije. Njegova površina iznosi 0,5 ha. Sagrađen je u vremenu od 1177. do 1198. godine. Benediktinci su najprije na otočiću izgradili samostan, a zatim i crkvu. Crkva je tijekom stoljeća mijenjala izgled pod naletom stilova, renesanse i baroka, ali je centralni dio romanički. Crkva sv. Marije u sklopu samostana jednobrodna je romanička (apulijska) građevina podignuta po uzoru na onu koju su benediktinci imali u Monte Garganu. Pregrađena je i proširena u 16.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Ovo svetište ima dugu povijest vjerničkog i kulturnog okupljanja u trajanju od sedam stoljeća. Također je i najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje.
Danas Trsatsko svetište predstavlja duhovno središte Riječke metropolije i uključuje četiri biskupije: Riječku nadbiskupiju, Porečko-pulsku biskupiju, Krčku biskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, a također je privlačno mjesto hodočasnicima kontinentalnog djela Hrvatske, a k tome je ovo Svetište jedino trajno stjecište Marijinih štovatelja iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Današnja splitska katedrala izgrađena je u četvrtom stoljeću kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Nakon što su kršćani dobili slobodu ispovjedanja vjere Milanskim ediktom 313. godine, netom prije smrti cara Dioklecijana, sagradili su bazilike nad grobovima mučenika.
Kad su u sedmom stoljeću Avari i Slaveni srušili Salonu, dio stanovnika je pobjegao na otoke, odakle se, nakon određenog vremena, dio njih vratio na kopno i nastanio u napuštenoj carskoj palači. Carski mauzolej pretvorili su u kršćansku crkvu, uklonili poganske idole i sarkofag u kome je car počivao.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Sveti Krševan u Zadru je najstarija benediktinska opatija u Hrvatskoj. Godinom osnutka se smatra 986. kada je zadarski prior Majo, u dogovoru sa zadarskim plemićima i ostalim građanima, dopustio da se uz crkvu sv. Krševana podigne novi samostan kako bi se stvorila jedinstvena samostanska cjelina u kojoj bi se mogao održati život redovnika. samostan je mogao opstati zahvaljujući darovnicama i prilozima brojnih plemića, knezova i kraljeva. Među njima je i Petar Krešimir IV. koji je 1067. samostanu dao posjede u Diklu i Pašmanu, a dvije godine kasnije i otok Maun.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Gradnja crkve posvećene svetom Josipu počela je nakanom da služi potrebama dubovačke župe. No tijekom gradnje, a pogotovo kad je ona već bila uglavnom završena , čuli su se glasovi i prijedlozi za osnivanjem svetišta pa su upućene i službene molbe svećenika izvan Zagrebačke nadbiskupije da crkva bude proglašena nacionalnim svetištem. Uvažajući te molbe naša je Biskupska konferencija donijela u Zagrebu zaključak 15. travnja 1987. da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Prije pojave državnih škola glavnu ulogu obrazovanja je imala Katolička Crkva. Ovakav način djelovanja od srednjeg vijeka je posebno bio koristan za one koji si nisu mogli priuštiti privatnu poduku dostupnu bogatim društvenim slojevima. Literatura za obrazovanje je obuhvaćala od pjesmarica do „abecevica“ (početnica) pa sve do znanstvenih i teoloških rasprava te gramatičkih priručnika i zbirki pobožnih tekstova koji su bile namijenjeni obrazovanju širokih narodnih slojeva.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Svaki grad ima nešto što ga obilježava, a jedna od duhovnih dimenzija grada Vukovara je i franjevački samostan s crkvom sv. Filipa i Jakova osnovan 1723. godine. Ovaj samostan je kroz dugi period od tri stoljeća sačuvao i prikupio brojna kulturna i umjetnička blaga. Danas je od originalnog izgleda ostao franjevački muzej u sklopu samostanskog kompleksa u kojem su i izložena sva blaga.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Cetinski župan Gliha dao je sagraditi crkvu u zadnjoj četvrtini 9. stoljeća u blizini jednog od najljepših vrela Cetine i posvetiti je Kristu Spasitelju. Tada je Primorskom Hrvatskom vladao knez Branimir. U narodu se crkva počela pojednostavljeno nazivati crkvom sv. Spasa. Nastala je kao kršćanska jer u to vrijeme još nije postojala podjela na katolike i pravoslavce.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Crkva sv. Stjepana je bila starohrvatska kraljevska crkva u Dubrovniku koju je, prema legendi, dao podići hrvatski kralj Stjepan Miroslav. Crkva je iz polovice 10. stoljeća. Izgrađena je na području Pustijerne u predromaničkom stilu. Porfirogenet u O upravljanju carstvom spominje da je u središtu grada, i kao najznačajniju građevinu Dubrovnika...u kojoj su se čuvale relikvije sv. Pankracija.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
RELIKIVIJA KRVI KRISTOVE U LUDBREGU, potječe iz 1411. godine. Tada se dogodio, čudesan događaj pojave Presvete Krvi Kristove, o kojemu je papa Leon X., 1513. godine izdao bulu. Ampulica sa Presvetom Krvi Kristovom, čuva se u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
SVETI KRIŽ je jedno od zaboravljenih hrvatskih svetišta u kojem su Isusove rane na raspelu prokrvarile na Veliku Subotu 1600.godine.
RASPELO se nalazi u crkvi sv. Križa koja je posvećena Uzašašću Kristovu, a nalazi se s južne strane dominikanskog samostana sv. Križa na otoku Čiovu.
Inicijativa za gradnju samostana je potekla od trogirskog dominikanca Nikole Milinovića koji je potaknuo Trogirane neka kontaktiraju s papom radi izgradnje samostana. Papa Eugen IV. je pristao i izdao bulu. Mletački dužd Franceso Foscari dao je dopuštenje.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Trpimirova darovnica - Povelja kneza Trpimira – NAJSTARIJI DIPLOMATSKI TEKST U HRVATA 04.03. 852
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica je ujedno i RODNI LIST HRVATSKE DRŽAVE.
Ona je izniman državnopolitički dokument jer Trpimir sebe naziva HRVATSKIH VLADAROM – DUX CHROATORUM, što je prvi spomen hrvatskog imena. Svoju državu Trpimir naziva KRALJEVINA HRVATA – REGNUM CHROATORUM, premda još nije kralj. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara.
Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda
Kad je fra Lujo Marun (1857.-1939.), skrbnik starinarske baštine i utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije, 14. svibnja 1892. pronašao kameni romanički zabat oltarne pregrade iz katedrale sv. Marije u Biskupiji kraj Knina, na lokalitetu Crkvina, nije ni slutio da će njegovo otkriće postati glavnim simbolom marijanske obnove i nacionalne svijesti u hrvatskom narodu.
