Važnost zagovorne molitve u povijesti hrvatskog naroda

Svetište Majke Božje Trsatske

 

Ovo svetište ima dugu povijest vjerničkog i kulturnog okupljanja u trajanju od sedam stoljeća. Također je i najstarije hrvatsko marijansko svetište s kontinuiranim štovanjem Majke Božje.

Danas Trsatsko svetište predstavlja duhovno središte Riječke metropolije i uključuje četiri biskupije: Riječku nadbiskupiju, Porečko-pulsku biskupiju, Krčku biskupiju i Gospićko-senjsku biskupiju, a također je privlačno mjesto hodočasnicima kontinentalnog djela Hrvatske, a k tome je ovo Svetište jedino trajno stjecište Marijinih štovatelja iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Austrije.

Crkva sv. Dujma

Današnja splitska katedrala izgrađena je u četvrtom stoljeću kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Nakon što su kršćani dobili slobodu ispovjedanja vjere Milanskim ediktom 313. godine, netom prije smrti cara Dioklecijana, sagradili su bazilike nad grobovima mučenika.

Kad su u sedmom stoljeću Avari i Slaveni srušili Salonu, dio stanovnika je pobjegao na otoke, odakle se, nakon određenog vremena, dio njih vratio na kopno i nastanio u napuštenoj carskoj palači. Carski mauzolej pretvorili su u kršćansku crkvu, uklonili poganske idole i sarkofag u kome je car počivao.

Crkva sv. Krševana u Zadru

Sveti Krševan u Zadru je najstarija benediktinska opatija u Hrvatskoj. Godinom osnutka se smatra 986. kada je zadarski prior Majo, u dogovoru sa zadarskim plemićima i ostalim građanima, dopustio da se uz crkvu sv. Krševana podigne novi samostan kako bi se stvorila jedinstvena samostanska cjelina u kojoj bi se mogao održati život redovnika. samostan je mogao opstati zahvaljujući darovnicama i prilozima brojnih plemića, knezova i kraljeva. Među njima je i Petar Krešimir IV. koji je 1067. samostanu dao posjede u Diklu i Pašmanu, a dvije godine kasnije i otok Maun.

Nacionalno svetište sv. Josipa

Gradnja crkve posvećene svetom Josipu počela je nakanom da služi potrebama dubovačke župe. No tijekom gradnje, a pogotovo kad je ona već bila uglavnom završena , čuli su se glasovi i prijedlozi za osnivanjem svetišta pa su upućene i službene molbe svećenika izvan Zagrebačke nadbiskupije da crkva bude proglašena nacionalnim svetištem. Uvažajući te molbe naša je Biskupska konferencija donijela u Zagrebu zaključak 15. travnja 1987. da crkva svetog Josipa u Karlovcu-Dubovcu postane Nacionalno svetište svetog Josipa Crkve u Hrvata. Učinjeno je to sa željom da se stoljetno štovanje sv.

Isusovci i njihov utjecaj na obrazovanje u Hrvatskoj

Prije pojave državnih škola glavnu ulogu obrazovanja je imala Katolička Crkva. Ovakav način djelovanja od srednjeg vijeka je posebno bio koristan za one koji si nisu mogli priuštiti privatnu poduku dostupnu bogatim društvenim slojevima. Literatura za obrazovanje je obuhvaćala od pjesmarica do „abecevica“ (početnica) pa sve do znanstvenih i teoloških rasprava te gramatičkih priručnika i zbirki pobožnih tekstova koji su bile namijenjeni obrazovanju širokih narodnih slojeva.

Franjevački muzej - Vukovar

Svaki grad ima nešto što ga obilježava, a jedna od duhovnih dimenzija grada Vukovara je i franjevački samostan s crkvom sv. Filipa i Jakova osnovan 1723. godine. Ovaj samostan je kroz dugi period od tri stoljeća sačuvao i prikupio brojna kulturna i umjetnička blaga. Danas je od originalnog izgleda ostao franjevački muzej u sklopu samostanskog kompleksa u kojem su i izložena sva blaga.

Crkva sv. Spasa - najstarija kršćanska crkva u Hrvatskoj

Cetinski župan Gliha dao je sagraditi crkvu u zadnjoj četvrtini 9. stoljeća u blizini jednog od najljepših vrela Cetine i posvetiti je Kristu Spasitelju. Tada je Primorskom Hrvatskom vladao knez Branimir. U narodu se crkva počela pojednostavljeno nazivati crkvom sv. Spasa. Nastala je kao kršćanska jer u to vrijeme još nije postojala podjela na katolike i pravoslavce.

Crkva sv. Stjepana u Dubrovniku

Crkva sv. Stjepana je bila starohrvatska kraljevska crkva u Dubrovniku koju je, prema legendi, dao podići hrvatski kralj Stjepan Miroslav. Crkva je iz polovice 10. stoljeća. Izgrađena je na području Pustijerne u predromaničkom stilu. Porfirogenet u O upravljanju carstvom spominje da je u središtu grada, i kao najznačajniju građevinu Dubrovnika...u kojoj su se čuvale relikvije sv. Pankracija.

Najveći kip Isusova Uskrsnuća u Hrvatskoj

KIP ISUSOVA USKRSNUĆA tisuću i šest stotina kilograma težak te četiri i pol metara visok, rad je akademskog kipara Bernarda Pešorde.

Euharistijsko čudo u Ludbregu

RELIKIVIJA KRVI KRISTOVE U LUDBREGU, potječe iz 1411. godine. Tada se dogodio, čudesan događaj pojave Presvete Krvi Kristove, o kojemu je papa Leon X., 1513. godine izdao bulu. Ampulica sa Presvetom Krvi Kristovom, čuva se u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Ludbregu.

Svetište Sveti Križ - raspelo koje je krvarilo NA VELIKU SUBOTU davne 1600 godine

SVETI KRIŽ je jedno od zaboravljenih hrvatskih svetišta u kojem su Isusove rane na raspelu prokrvarile na Veliku Subotu 1600.godine.
RASPELO se nalazi u crkvi sv. Križa koja je posvećena Uzašašću Kristovu, a nalazi se s južne strane dominikanskog samostana sv. Križa na otoku Čiovu. 
Inicijativa za gradnju samostana je potekla od trogirskog dominikanca Nikole Milinovića koji je potaknuo Trogirane neka kontaktiraju s papom radi izgradnje samostana. Papa Eugen IV. je pristao i izdao bulu. Mletački dužd Franceso Foscari dao je dopuštenje.

Trpimirova darovnica

Trpimirova darovnica - Povelja kneza Trpimira – NAJSTARIJI DIPLOMATSKI TEKST U HRVATA 04.03. 852
Povelja kneza Trpimira, poznata i kao Trpimirova darovnica je ujedno i RODNI LIST HRVATSKE DRŽAVE. 

Ona je izniman državnopolitički dokument jer Trpimir sebe naziva HRVATSKIH VLADAROM – DUX CHROATORUM, što je prvi spomen hrvatskog imena. Svoju državu Trpimir naziva KRALJEVINA HRVATA – REGNUM CHROATORUM, premda još nije kralj. To je i najstarija isprava s dvora nekog od hrvatskih vladara.

Bitka kod Siska

Najslavnija hrvatska pobjeda nas Osmanlijama

Prasvetište, Gospa od otoka

Starohrvatska crkva Blažene Djevice Marije
Hrvatska Kraljica Jelena Slavna

 

Hrvatska Gospa

Kad je fra Lujo Marun (1857.-1939.), skrbnik starinarske baštine i utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije, 14. svibnja 1892. pronašao kameni romanički zabat oltarne pregrade iz katedrale sv. Marije u Biskupiji kraj Knina, na lokalitetu Crkvina, nije ni slutio da će njegovo otkriće postati glavnim simbolom marijanske obnove i nacionalne svijesti u hrvatskom narodu.

Čudotvorni Kip Majke Božje Bistričke – Crna Madona

Nacionalno svetište Marija Bistrica
Čudotvorni Kip Majke Božje Bistričke – Crna Madona
Zaštitnica i Kraljica Hrvata

Krstionica kneza Višeslava

Višeslavova krstionica naziv je kamene krstionice na kojoj se spominje knez Višeslav, a jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka. Pretpostavlja se da je krstionica prvotno bila u Ninu, u baptisteriju
Krstionica je isklesana iz bloka mramora te ima šesterostranični oblik visine 90 cm i promjera otvora 120 cm. Uz bridove stranica reljefno je isklesan po jedan torodirani stupić sa stiliziranim kapitelom, dok je na sredini prednje stranice prikazan procesionalni križ ispunjen hrvatskim tropletom za zavojnicom na kraju triju krakova.

Hrvatski zavjetni križ

Hrvatski zavjetni križ je križ, koji je nastao 1979. godine povodom velike proslave 1100. obljetnice ulaska hrvatskog naroda u krilo Katoličke crkve u povezanosti s događajem koji se s pravom smatra KRSNIM LISTOM HRVATSKE DRŽAVNOSTI i PRVIM MEĐUNARODNIM PRIZNANJEM HRVATSKE DRŽAVE kada je papa Ivan VIII. 07. lipnja 879 uspostavio s knezom Branimirom veze između Svete Stolice i hrvatskog naroda.

Pages